Piše: Nera Mihačić
Iste riječi u različitim kulturama i jezicima nemaju isto značenje. Stoga, uzimajući u obzir perspektivu, Božić ne predstavlja isti pojam za sve nas. Od vjernika do ateista, svi imamo drugačiji pogled na spomenuti blagdan. Iz tih razloga neki vrijeme darivanja preuveličavaju ne obazirući se na Božić kao na vjerski blagdan, dok drugi potiču širenje ljubavi, mira i radosti. Postavimo li ljude i njegovanje odnosa kao prioritete umjesto fokusiranja na skupe poklone, dobit ćemo pravi blagdanski duh.
Nekada i danas
Daleko u prošlost seže kršćanska tradicija te svima nam poznate poganske priče (npr. one o Sv. Nikoli i Sv. Luciji), no nakon njih dolazi period marketinga i poduzetnika. Darivanje je oduvijek bilo prisutno, međutim, nekada i danas znatno se razlikuju po tom pitanju. U prijašnjim vremenima darovi su imali posebno značenje iako su bili dosta jednostavniji i skromniji te se blagdan slavio ponizno. Potrošnja vremena bila je veća od potrošnje novca. Možemo primijetiti da su ljudi živjeli dosta skromnije te da je sreća istinski bila u malim stvarima koje nas okružuju. Stoga su rijetki bili oni koji su neskromno trošili na poklone, a većina vjernika posvetila bi se ljudima unutar zajednice putem milodara. Na taj način unosila se sreća i radost u ljudska srca. Ne možemo reći da to i danas nije prisutno, ali ipak znatno je rjeđe.
Getty images 
Getty images 
Getty images
Gubitak tradicije
Kao posljedica modernog i rastrošnog životnog stila mnoge tradicije polako izbljeđuju. Posebno vrijeme ispunjeno kićenjem drvca, ukrašavanjem kuće, pripremanjem tradicionalnih jela te odlaska u crkvu sada je obilježeno iskazivanjem svoje ljubavi putem darivanja skupih poklona. Imamo mnogo prikaza zanemarivanja vjerskog duha, ali jedan od bitnijih jest advent koji predstavlja razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini. To je vrijeme pripreme za blagdan Božića u kojem sve rjeđe pronalazimo vjerska obilježja. Dok se fokusiramo na svjetlucave i šarolike izloge dućana za koje smatramo da su prikaz radosnog i idealnog svijeta, konzumerizam počinje sve više prijetiti i predstavljati pošast.
Trendovi
Današnji blagdani razvili su se iz dva trenda – iz sve veće popularnosti Božića u zapadnom svijetu te sve jače komercijalizacije društva. Ova dva trenda išli su „ruku pod ruku“ i međusobno se pojačavala sve dok se Božić nije pretvorio u potrošačko ludilo koje traje tjednima. U svemu tome marketing je igrao veliku ulogu nagovarajući ljude da kupe blještave poklone pa su talentirani pisci, poduzetnici i marketinški „genijalci“ stvorili potpuno novi mit na kojeg su se nadovezale navike i običaji. Upravo tu spada i saga o Djedu Božićnjaku i sobovima koja je postala široko poznata priča u koju vjeruju gotovo sva djeca.
Getty images 
Getty images 
Getty images
Potrošačka euforija
Darivanje Hrvata nikada nije bilo usredotočeno samo na Božić, već i na ostale blagdane u prosincu. Iz tih razloga u ovo doba godine božićna i novogodišnja groznica sasvim je neizbježna. Unatoč tome što kupovina darova započinje tjednima unaprijed, užurbanost je velika do samog blagdana. Pokloni se kupuju zbog tradicije i osjećaja obaveze, dok većini ljudi to zapravo predstavlja pritisak. Stoga Božić često dočekamo umorni i iscrpljeni od prevelikog premišljanja i traženja savršenih darova smatrajući da ćemo dobiti zadovoljstvo iz toga koje je zapravo kratkotrajno. Međutim, s obzirom na gubitak božićnica i smanjenje plaća uzrokovane pandemijom COVID – 19, hoće li opsesija darivanjem i razbacivanjem biti moguća kao i prošlih godina ili će to biti samo manji darovi za najužu obitelj? To ćemo tek vidjeti.
Nadamo se da su ljudi u ovoj godini opet spoznali prave vrijednosti i da će za ovaj Božić prevladati iste nad potrošačkim ludilom.