Skip to content
Marul

Marul

digitalni časopis IV. gimnazije "Marko Marulić" Split

  • Naslovnica
  • Aktualno
    • Marulijada
    • Iz života škole
    • Lifestyle
    • U fokusu
    • Bit će super, dođi i ti!
    • Kreativni kutak
    • Od učionice do zvijezda
  • Izvannastavne
    • Novinarska grupa
    • Građanski odgoj i obrazovanje
    • Mladi knjižničari
    • Volonterski kutak
    • Školski zbor
    • Debatni klub
    • Ekoškola
  • Putovanja
    • Maturalna putovanja
    • Studijska putovanja
  • O nama
  • ASOC
    • MarulSTEMci
  • Erasmus+
  • Toggle search form

Sloboda govora i mišljenja

Posted on 25 studenoga, 202024 siječnja, 2021 By Toma Nema komentara na Sloboda govora i mišljenja

Piše: Toma Jukić

Još od sredine ožujka neprestano čitamo i slušamo rasprave o tome koliko i koje su nam slobode ugrožene zbog cijele situacije s pandemijom koronavirusa, no posljednjih tjedana najviše se govori o jednoj od temeljnih ljudskih sloboda koju ovog puta ne ugrožava virus, već sami ljudi.

Sloboda govora i mišljenja jedna je od onih prava o kojima se pisalo još u „Deklaraciji o pravima ljudi i građana“ iz 1789. godine i već tada uočena je i priznata važnost slobode iznošenja vlastitog mišljenja o svim temama. Iako je s vremenom većina država uglavnom prihvatila istu, ta sloboda svoje korijene vuče iz Francuske, države u kojoj je nedavno počinjen napad na jednu od temeljnih odrednica ljudi kao misaonih bića.

Slobodu govora i mišljenja svi koristimo svaki dan, ali rijetko zbog toga primamo metke, a još rjeđe nam se odrubi glava. Jednog je profesora u okolici Pariza, nažalost, ipak snašla takva sudbina 16. listopada 2020. godine i to zbog naizgled smiješnog i zdravom razumu neshvatljivog razloga – jedne lekcije poput onih koje mi svaki dan u školi slušamo, jednog crteža, nekima ne toliko nevinog koliko izgleda na prvi pogled.

Foto: Charlie Hebdo

Profesor je, naime, na satu držao predavanje o slobodi govora i pritom za primjer uzeo karikature Muhameda časopisa Charlie Hebdo zbog kojih je 2015. godine izvršen teroristički napad na uredništvo. Prikaz takvih karikatura, koje su od tada simbol slobode govora u Francuskoj, uznemirio je do te mjere učenika da je, nedugo nakon toga, ubio profesora. Na prvi je pogled taj napad manji u odnosu na one koji su se odvijali proteklih godina s obzirom na broj žrtava, ali je za sobom povukao lavinu problema.

Profesor Samuel Paty preko noći, prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u govoru na komemoraciji žrtve, postao je „lice Republike“ i simbol borbe protiv terorizma. Kakvu poruku ili cilj može imati ovakav napad na slobodu, na temelj modernog društva? Kakav cilj može imati napad na obrazovanje i školu, institucije koje stvaraju i grade buduće građane koji kasnije kroje budućnost?

Vrijednosti koje je taj profesor, kao i mnogi drugi, učio učenike jesu na kojima počivaju temelji današnjeg društva i demokracije. Tumačio je laicitet i poticao na poštivanje i uvažavanje svih, bez obzira na njihove stavove, uvjerenja i vjerovanja, a upravo ga se za to krivilo.

U Hrvatskoj je s druge strane sloboda govora ugrožena već godinama. Međutim, ugroza ne dolazi od strane kakve terorističke organizacije, već od odavno usađenih razmišljanja kako se protiv većine stvari ne isplati dizati glas i davati svoje mišljenje. Tako građani uglavnom poslušno prihvaćaju sve, štetilo im ili ne. To se događa i jednim dijelom zato što, nažalost, nitko ne vjeruje vlastima, a drugim dijelom zato što većina sudjeluje u tom već dobro uhodanom sustavu.

Lijepom Našom i slobodama u njoj danas dijelom vlada krug ljudi koji su se te moći domogli korupcijom, nepotizmom i politički dobro odigranim koracima, a sve što nije u skladu s njihovim namjerama i mišljenjima u začetku se ubija. Utjecaj takvog sistema vidljiv je i u odnosu vlasti i medija. Naime, mediji koji bi trebali biti potpuno objektivni i neovisni podložni su utjecaju struje politike koja je u tom trenu na vlasti.

Foto: Pixabay

Osim mediokriteta današnjih medija u Hrvatskoj je takva praksa dovela i do puno većeg problema u državnim i privatnim sektorima gdje zaposlenici, koji s dobrom namjerom dignu glas i ukažu na nerad, probleme i disfunkcije unutar istoga, uglavnom bivaju ušutkani i udaljeni. Takav oblik ugroze slobode govora i mišljenja velikim je dijelom zaslužan za stanje u državi i koči bilo kakav oblik napretka jer to nekome ne pogoduje. Za to možemo kriviti bivši komunistički sistem ili novi kapitalistički ili tko zna što sve ne, ali činjenica jest da bi se to pojavom novih naraštaja trebalo i mora mijenjati i iskorjenjivati, a već u srednjoj školi potrebno je postaviti temelje koji vode prema boljem društvu i većim slobodama pojedinca.

Sada, više nego ikada, nastavničko tijelo mora ustrajati u svojoj misiji i stvoriti nove građane koji će biti sposobni prepoznati i pravilno osuditi činove ugroze osnovnih sloboda. Profesori moraju nastaviti stopama profesora Patyja i učenike poticati na kritičko razmišljanje, međusobno uvažavanje i prenijeti želju za znanjem i potrebu za shvaćanjem svijeta i onih koji nas okružuju jer samo neznanje i zatupljenost može potaknuti i objasniti ove neobjašnjive napade. Baš je zbog toga obrazovanje posljednja linija obrane protiv takvih organizacija i uvjerenja koji se temelje na ispiranju mozgova ljudi, koji sami nisu sposobni razlučiti što je ispravno, a što nije.

Kada čitam ili čujem o događajima poput prethodno spomenutog napada na francuskog profesora, ne mogu ne pomisliti koliko su važni svi oni profesori s kojima se svakodnevno susrećemo i koji razvijaju naša kritička mišljenja te usmjeravaju prema boljoj budućnosti. Međutim, obrazovni sustav također je pun pojedinaca koji svoj posao ne rade kako treba te, svojim nemarom i nerazumijevanjem važnosti svog posla, ugrožavaju budućnost svojih učenika. Profesorsko zanimanje zapravo je poziv jer su to ljudi koji oblikuju buduće naraštaje te se u skladu s tim trebaju i ponašati te nikada ne smiju zaboraviti koliki utjecaj imaju na mlade.

U ovakvim vremenima učenici trebaju, više nego ikada, pokazati kako znaju bolje, kako žele znati još više i kako ova stvarnost ne mora i neće biti svijet u kojem ćemo živjeti sutra. Moraju biti svjesni uloge i važnosti obrazovanja u njihovim i tuđim životima i tako spriječiti ovakve događaje i nikada, ali nikada, ne smijemo zaboraviti i dopustiti da nam netko ugrožava neka od naših osnovnih prava i sloboda, a pogotovo ne nasiljem.

U fokusu Tags:Casopis Marul, charlie hebdo, IV. gimnazija "Marko Marulić" Split, korupcija, Marul, Marulić, nepotizam, sloboda, sloboda govora i mišljenja

Navigacija objava

Previous Post: 10 stvari koje moraš napraviti prije odlaska na fakultet
Next Post: INTERVJU: Natalija Palčić

More Related Articles

INTERVJU: Natalija Palčić U fokusu
Petar Grašo i Split se vole U fokusu
Žene koje su mijenjale povijest U fokusu
Tko je bila Virginia Woolf? U fokusu
Nova urednica, novi časopis Novinarska grupa
Intervju: Marinko Biškić Građanski odgoj i obrazovanje

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

MIR U UKRAJINI = MIR U SVIJETU

U ratu nitko nije pobjednik, zato zaustavite rat u Ukrajini!

Pretraživanje

Enciklopedija, brale

Galerija

247616588_3016637625272866_167581396189615850_n
621b6bd8-15c6-481e-8fe8-c7313b24861f
9ae32aaf-70e4-4d67-addc-65961fbf228f
247648336_3016636011939694_5454214204991219854_n
247623200_3016636621939633_6498086322067695293_n
IMG_7387
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.46-1
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.45
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.47-2
IMG_8832
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.47-1
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.47
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.46-1
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.45
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.46
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.47-1
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.47
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.43
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.44-1
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.44
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.45-1
0fafc373-5dbb-4c49-8e7f-d2ddacd751a8
5901ded5-95fd-462a-9b77-8e964f2f8a95
84bdd49f-ab01-4bc5-a55c-492e6a995475
XXQI4554
IMG_5927
KGBM4645
IMG_3351
IMG_3299
IMG_3820
IMG_3754
IMG_3766
IMG_3760
IMG_3757
IMG_3765
IMG_3827
4b3f0bcb-1ee3-4808-89fb-d158e1a1379f
IMG_3828

Nove objave

  • I mi smo postali ekoškola!
  • Marulićevci u suradnji s američkim mornarima u proljetnoj akciji
  • Naša učenica nagrađena u školi programiranja EDIT CodeSchool
  • Naši zboraši ponovno zlatni
  • 25. Dani volonterstva i solidarnosti
  • Marin Mandić državni prvak iz hrvatskoga jezika!
  • Projektni dan u Maruliću

Arhiva

Stranica škole

IMPRESSUM

Marul – digitalni časopis IV. gimnazije „Marko Marulić“ Split

Pokrenut: 30. travnja 2019. g.
Nakladnik: IV. gimnazija „Marko Marulić“ Split
Zagrebačka 2, 21 000 Split
e-mail: casopismarul@gmail.com

Učestalost izlaženja časopisa: povremeno

ISSN 2757-4075

Odgovorni urednici:

Karolina Viđak, knjižničarka i Katarina Žanetić, prof.

Mentorice novinarske družine:

Karolina Viđak, knjižničarka i Katarina Žanetić, prof.

Grafički urednik: Karla Ostojić, Roko Vuković

Tehnička podrška: Karla Ostojić, Roko Vuković

UREDNIŠTVO

Glavni urednik: Karla Ostojić

Novinari: Alerić Ela, Alerić Mia, Barišić Marta, Butir Knežević Viktoria, Čulin  Daniel, Dadić Andrea, Duišin Hana, Erceg Hana, Gijevski Mia, Lučić Dora, Maroš Matej, Mihačić Nera, Mikulić Lea, Milanović-Litre Lana, Mužinić Zara, Ostojić Karla, Pušić Lucija, Rađa Karmen, Rupčić Lena, Sumić Iris, Udovičić Branimir, Vrvilo Lucija, Đivanović Nina, Šunjić Margarita, Ujević Ivan, Živaljić Ana

Ilustratori: Erceg Hana, Pušić Lucija

Fotografi: Duišin Hana, Mihačić Nera

Suradnici: Marijana Munitić, prof.

Copyright © 2022 Marul.