Skip to content
Marul

Marul

digitalni časopis IV. gimnazije "Marko Marulić" Split

  • Naslovnica
  • Aktualno
    • Marulijada
    • Iz života škole
    • Lifestyle
    • U fokusu
    • Bit će super, dođi i ti!
    • Kreativni kutak
    • Od učionice do zvijezda
  • Izvannastavne
    • Novinarska grupa
    • Građanski odgoj i obrazovanje
    • Mladi knjižničari
    • Volonterski kutak
    • Školski zbor
    • Debatni klub
    • Ekoškola
  • Putovanja
    • Maturalna putovanja
    • Studijska putovanja
  • O nama
  • ASOC
    • MarulSTEMci
  • Erasmus+
  • Toggle search form

Stereotipi i medijski prikazi ljepote

Posted on 4 prosinca, 202024 siječnja, 2021 By Katarina Nema komentara na Stereotipi i medijski prikazi ljepote

Piše: Dora Lučić

Postoji li uistinu savršena mjera ljepote? Kakve to stereotipe pratimo od prošlosti pa sve do danas i na što se to ugledamo? Smatrate li da je suvremeno doba vrijeme u kojem je ljepota dobila mnoga lica ili je postala nedostižan ideal kakav vidimo na naslovnicama časopisa?

Svaka epoha ljudske povijesti imala je svoje ideale ljepote, počevši od starih civilizacija pa sve do današnjeg vremena. Iako su glavna načela estetike nastala još u antičko doba, mjerila ljepote itekako su se mijenjala kroz povijest. Kao ideal određenog vremena nameće se nešto što je općeprihvaćeno pa samim time i poželjno. Svatko od nas ima vlastitu percepciju toga što je lijepo i privlačno tijelo, no generalno ljudski su ukusi pod utjecajem vremena u kojem žive – od trendova do promjena u kulturi.

Foto: Pixabay

Što se ljepote tiče, ne postoje idealan muškarac ni idealna žena… barem ne u općeprihvaćenoj definiciji. Ono što danas smatramo lijepim, nekad je bilo nezamislivo – čemu se danas klanjamo, prošlost je s gnušanjem odbacivala. U budućnosti ćemo sigurno veličati neke nove ideale ljepote, i to one koje danas smatramo neprihvatljivima.

Već u razdoblju paleolitika postojala je definicija idealne žene. Ono što bismo danas smatrali pretilim i nezgrapnim, oni su veličali kao pojam privlačnosti, ljepote i plodnosti. Ideal ženske ljepote drevnog Egipta veže se uz Nefertiti, ženu faraona Amenhotepa IV. U tom razdoblju dominiralo je vitko tijelo, uska ramena i visok struk, simetrično lice, oči iscrtane ugljenom te njegovana koža. Koliko su Egipćanke pazile na izgled, potvrđuje i činjenica da su prve počele koristiti crveni ruž.

  • Foto: Naturhistorisches Museum Wien
  • Foto: Musée du Louvre
  • Foto: Alamy stock

U antici se smatralo da idealne žene moraju biti potpuno bijele s oblinama, što punašnija, to zdravija i ljepša. Renesansa je ponovno oživjela antičke ideale te se veličalo zaokruženo tijelo, široki bokovi i velike grudi, uz istaknut trbuh. Žene tako postaju pojam ljepote, požude i plodnosti. Značajniju promjenu donosi viktorijansko doba u kojem su žene trebale biti mršave i vitke. Jači bokovi s uskim strukom činili su ženu privlačnom. Iz današnje perspektive gledano, malo je zastrašujuće kakve su metode žene koristile kako bi postigle tu savršenu figuru. Jednostavno su bile prisiljene težiti savršenstvu te su, ako već nisu imali jako uzak struk ili dug vrat, to trebale silom postići.

  • Foto: Pixabay
  • Foto: Pixabay

Nova definicija ženske ljepote stvara se početkom 20. stoljeća. U tom razdoblju redefinirao se položaj žene u društvu: emancipirale su se, počele boriti za svoja prava i smatralo ih se jednakima muškarcima. Poštivanje i ravnopravnost pokušavaju postići skromnijom modom i jednostavnim frizurama, obično su podsjećale na dječake, a obline nisu bile bitne.

  • Foto: Pixabay
  • Foto: Pixabay
  • Foto: Pixabay

Sredinom 20. stoljeća dominira ženska figura u obliku pješčanog sata, uzak struk sa širokim bedrima postali su pojam novog savršenstva. To razdoblje obilježeno je jednom jedinom Marilyn Monroe. Sve su žene htjele takvu plavu kosu, divnu figuru, no mnoge nisu imale najjači adut, a to je samopouzdanje. Sva šminka i operacije nisu mogle dati nekim ženama to samopouzdanje.

  • Foto: Pixabay
  • Foto: Pixabay

Ideal ljepote šezdesetih postavila je mršava Twiggy. U to je vrijeme njezina mršavost bila šokantna, ali je jednako brzo postala prihvaćena i poželjna. Žensko tijelo bez masnih jastučića smatralo se idealnim i dječačka figura ponovno je bila u modi. Osamdesete godine obilježila je epoha supermodela poput Cindy Crawford, Elle Macpherson, Brooke Shields, Iman i drugih. Simbol devedesetih godina definitivno je Kate Moss. Pojam ljepote u velikoj se mjeri servira u modnim magazinima i na modnim pistama. Uzdiže se uzdiže se tzv. heroin chic – vitko, gotovo izgladnjelo tijelo bez ikakvih oblina i dugih nogu, prozračnog tena, pomalo drogiranog izgleda.

  • Foto: Pixabay
  • Foto: Pixabay
  • Foto: Pixabay

Kraj 20.stoljeća počeo je s velikim brojem plastičnih operacija, tamnim tenom i konstantnim treningom. Javilo se ozračje u kojem je moderno sve i sve može biti ideal ljepote, baš kao i danas. U današnjem vremenu mlade djevojke prate brojne influencere koji ih navode kako se savršeno našminkati, ispeglati kosu, kako treba nositi jako usku odjeću i slično. Mršavost i obrađene fotografije u časopisima tih istih influencerica narušavaju samopouzdanje ženama, a koliko je to opasno, pokazuju moderne bolesti – anoreksija i bulimija. Društvo je danas nametnulo gotovo nedostižne ideale ljepote.

  • Foto: Getty images
  • Foto: Getty images

Također se idealan oblik tijela nameće još od najranije dobi lutkama kao što je Barbie. Istraživanja su pokazala da djevojčice od pet do sedam godina razvijaju negativnu sliku tijela i želju za mršavijim oblikom odmah nakon izloženosti fotografijama takvih lutki. Barbie je kulturna ikona izgleda koji se nameće kao poželjan, iako znanstvenici tvrde kako je takav izgled nemoguće postići. Kada bi Barbie bila čovjek, morala bi hodati četveronoške zbog svojih malih stopala, imala bi mjesta za samo pola jetre, ne bi mogla držati glavu uspravnom zbog premršavog vrata ni dizati većinu predmeta. Također, imala bi iskrivljenu kralježnicu, ne bi mogla roditi i nedostajalo bi joj jedno rebro. No kako bi to malo dijete moglo znati?

  • Foto: Getty images
  • Foto: Getty images
  • Foto: Getty images

Što mislite koliko djece i žena danas pati od konstantnog stresa i anksioznosti jer su nezadovoljni sami sa sobom? U 2020. godini najbitnije je koliko komentara imaš na posljednjoj objavi na društvenim mrežama. Djevojke se trude stalno trenirati, prekriti svoje nesigurnosti šminkom, promijeniti svoju prirodnu boju kose… Zamislite što to čini današnjim generacijama, koje prate modele s potpuno uređenim fotografijama, tijelima punim operacija. Kim Kardashian, Kendall Jenner, Gigi Hadid, Madison Beer…  Mladi misle da mogu postići takav izgled i time zadovoljiti sebe i okolinu, no problem je u sigurnosti te iste djece. Ta djeca sada pate i bore se s mržnjom prema sebi. Zar to nije pomalo tužno? Ti isti modeli ne pokazuju tužne strane njihove svakodnevne rutine, samo popune društvene mreže s uređenim slikama koje ne predstavljaju njihovu stvarnost.

U idućoj se novoj godini trebamo više fokusirati na te stereotipe koje mladi prate. Možda se trebamo potruditi pomoći ljudima koji nemaju dovoljno samopouzdanja. Ako netko s tim problemom sada čita ovaj članak, neka se sjeti da uvijek oko sebe ima nekoga tko ga razumije i spreman je pomoći pa bio to član obitelj, prijatelj, nastavnik… Niste sami i ne trebate biti savršeni jer nitko to nije.

Normalizirajmo svi naš moto i shvatimo koliko je važno da budemo svoji, bez nametnutih pravila ljepote i slijepih praćenja trendova. Gradimo unutarnjeg sebe i ne dajmo nikome da ga sruši. Na kraju dana, bitno je da si svoj!

lifestyle Tags:ljepota, mediji, medijski prikazi, stereotipi

Navigacija objava

Previous Post: Školsko okruženje u doba korone – Susret škola ambasadora Europskog parlamenta
Next Post: Odlazak nogometne ikone

More Related Articles

Osvrt na seriju „Emily u Parizu“ lifestyle
Legenda o Djedu Božićnjaku lifestyle
4 koraka kako popraviti odnos s roditeljima lifestyle
Zero Waste lifestyle
Najbolje božićne pjesme lifestyle
Marulićeva trpeza lifestyle

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

MIR U UKRAJINI = MIR U SVIJETU

U ratu nitko nije pobjednik, zato zaustavite rat u Ukrajini!

Pretraživanje

Enciklopedija, brale

Galerija

247616588_3016637625272866_167581396189615850_n
621b6bd8-15c6-481e-8fe8-c7313b24861f
9ae32aaf-70e4-4d67-addc-65961fbf228f
247648336_3016636011939694_5454214204991219854_n
247623200_3016636621939633_6498086322067695293_n
IMG_7387
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.46-1
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.45
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.47-2
IMG_8832
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.47-1
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.47
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.46-1
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.45
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.46
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.47-1
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.47
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.43
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.44-1
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.44
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.45-1
0fafc373-5dbb-4c49-8e7f-d2ddacd751a8
5901ded5-95fd-462a-9b77-8e964f2f8a95
84bdd49f-ab01-4bc5-a55c-492e6a995475
XXQI4554
IMG_5927
KGBM4645
IMG_3351
IMG_3299
IMG_3820
IMG_3754
IMG_3766
IMG_3760
IMG_3757
IMG_3765
IMG_3827
4b3f0bcb-1ee3-4808-89fb-d158e1a1379f
IMG_3828

Nove objave

  • I mi smo postali ekoškola!
  • Marulićevci u suradnji s američkim mornarima u proljetnoj akciji
  • Naša učenica nagrađena u školi programiranja EDIT CodeSchool
  • Naši zboraši ponovno zlatni
  • 25. Dani volonterstva i solidarnosti
  • Marin Mandić državni prvak iz hrvatskoga jezika!
  • Projektni dan u Maruliću

Arhiva

Stranica škole

IMPRESSUM

Marul – digitalni časopis IV. gimnazije „Marko Marulić“ Split

Pokrenut: 30. travnja 2019. g.
Nakladnik: IV. gimnazija „Marko Marulić“ Split
Zagrebačka 2, 21 000 Split
e-mail: casopismarul@gmail.com

Učestalost izlaženja časopisa: povremeno

ISSN 2757-4075

Odgovorni urednici:

Karolina Viđak, knjižničarka i Katarina Žanetić, prof.

Mentorice novinarske družine:

Karolina Viđak, knjižničarka i Katarina Žanetić, prof.

Grafički urednik: Karla Ostojić, Roko Vuković

Tehnička podrška: Karla Ostojić, Roko Vuković

UREDNIŠTVO

Glavni urednik: Karla Ostojić

Novinari: Alerić Ela, Alerić Mia, Barišić Marta, Butir Knežević Viktoria, Čulin  Daniel, Dadić Andrea, Duišin Hana, Erceg Hana, Gijevski Mia, Lučić Dora, Maroš Matej, Mihačić Nera, Mikulić Lea, Milanović-Litre Lana, Mužinić Zara, Ostojić Karla, Pušić Lucija, Rađa Karmen, Rupčić Lena, Sumić Iris, Udovičić Branimir, Vrvilo Lucija, Đivanović Nina, Šunjić Margarita, Ujević Ivan, Živaljić Ana

Ilustratori: Erceg Hana, Pušić Lucija

Fotografi: Duišin Hana, Mihačić Nera

Suradnici: Marijana Munitić, prof.

Copyright © 2022 Marul.