Piše: Deni Miličević
Zašto pričamo o knjigama i zašto su iste iznimno važne? Mnogo je odgovora na ta pitanja, ali možemo krenuti od onog najvažnijeg. Naime, uspon svake napredne civilizacije započeo je pismom, a kulminirao različitim književnim i religijskim djelima pisanima u različitim oblicima knjiga, na glinenoj pločici, papirusu i slično. Knjige su postale pisani tragovi povijesti, dokazi čovjekovih dostignuća i znanja koji su nam omogućili kompletnu sintezu čovjekove povijesti, od samih početaka ljudskog djelovanja do danas.
Većina se nas upoznala s knjigama već u ranom djetinjstvu, kući i u vrtiću kada bismo znatiželjno gledali šarene slikovnice i divili se neobičnim karikaturama. Danas se kao srednjoškolci susrećemo s nama često napornim i dosadnim lektirnim djelima pa nerijetko stvaramo otpor prema čitanju istih. Međutim, vjerovali ili ne, dosta nas se ipak u slobodno vrijeme posveti čitanju štiva koje nas uistinu zanima.
Knjige su prožete kroz sve sfere našega života, od škole u kojoj kompletne informacije prikupljamo iz knjiga pa do kuhinje i hrane kada nas bakine kuharice spašavaju. Gotovo da svako područje i razdoblje života ima i odgovarajuću knjigu. Upravo zbog toga danas je neminovno da svaki čovjek u modernom društvu bude pismen i da je u mogućnosti pročitati s razumijevanjem određeni tekst.
Digitalizacijom i masovnim širenjem IT tehnologije diljem svijeta, svi nama poznati predmeti i pojave iz fizičkog oblika prelaze u digitalni oblik. Nekad to nudi brojne prednosti jer ljudi prije desetak godina nisu mogli ni zamisliti da iz udobnosti vlastitog doma mogu plaćati račune, tražiti recepte pa čak i kupovati odjeću i hranu virtualnim putem. Međutim, često u paru s digitalizacijom dolaze i nedostatci. Možemo reći da je to itekako uočljivo u digitalizaciji knjiga.
Knjiga se zadnjih nekoliko godina iz klasičnog tiskanog oblika sve više prebacuje u virtualni i danas imamo cijele mrežne stranice posvećene prodaji i pretplati na elektroničke knjige koje se mogu isključivo čitati preko naših malih ekrana. Ova činjenica podrazumijeva da više ne možemo uživati u izgledu korica, u mirisu stranica nove knjige i užitku gledanja lijepo izloženih knjiga na našim policama. Sve su to čari koje su brojne knjigoljupce ili bookwormove, osim samog sadržaja, privukle kupiti tiskanu knjigu. Sve nabrojano zapravo izostaje prilikom kupnje e-knjige. Osim toga, jedan veliki nedostatak e-knjige definitivno je štetna plava svjetlost mobitela, laptopa ili e-readera koja nam može oštetiti vid i čak poremetiti bioritam, pogotovo kad to radimo prije spavanja. Još jedna stvar koja je bila posebna vrijednost i vrlina tiskane knjige, a koja je rijetka pojava kod e-knjige, jest bijeg od stvarnosti, od digitalizacije i užurbanosti današnjeg svijeta.
Većina ljudi današnjice duboko su uvučeni u crnu rupu Interneta i mobilnih uređaja, kojima pribjegavaju svakodnevno, izbjegavajući tako normalan tijek života i socijalizaciju, a e-knjiga tomu definitivno pridonosi.
Tiskana knjiga pruža nam mogućnost čitanja izabranog sadržaja u miru, bez užurbanosti i kaosa digitalizacije 21. stoljeća. Još kada se s navedenim spoji neko ugodno i tiho mjesto kao idealan ugođaj, čitanje knjige postaje neprocjenjiv doživljaj.
Uz navedene nedostatke, e-knjiga definitivno ima i nekih prednosti. Pristupačnost je prva prednost jer možemo jednim klikom na raznim mrežnim stranicama doći do dugo tražene knjige i to u svega nekoliko sekundi. Često smo se susreli sa situacijom da dođemo posuditi knjigu u knjižnici ili kupiti istu u knjižari, a već su sve knjige posuđene ili rasprodane. U tom trenutku posežemo za e-knjigom jer sigurno internetskih zaliha neće ponestati. Na raznim mrežnim stranicama možemo pronaći i veći izbor knjiga nego u knjižnici. Internet trpi sve pa tako i široku paletu knjiga manje poznatih autora čija vrijednost još nije prepoznata od strane velikih izdavačkih kuća pa iste sigurno nećete pronaći u knjižnici ili knjižari.
Kao prednost možemo navesti i činjenicu da je e-reader ili mobitel, na kojima možemo čitati e-knjige, praktičnije nositi kada idemo na put ili negdje izvan kuće na duže vrijeme. Uređaji zauzimanju manje mjesta od knjiga i svakodnevno su uz nas pa su nam stotine i tisuće knjiga dostupne samo jednim „klikom“. Ako zaboravimo knjigu, ne možemo je čitati. No čovjek 21. stoljeća sigurno neće zaboraviti ponijeti mobitel gdje god ide, tako da mu je ta knjiga ili čak više njih dostupno u bilo kojem trenutku.
Koliko god obje verzije knjiga imale svoje prednosti i mane, opet se sve svodi na stvar osobnog izbora. Netko jednostavno ne može zamisliti odbacivanje tradicionalnog sveska papira i nezaboravnog mirisa neprelistanih stranica knjige dok se drugi jednostavno ne mogu zamarati nošenjem ogromnih knjiga u torbi te im je praktičnije i draže imati veći izbor knjiga na svojim pametnim uređajima.
Mi kao novinari također se prilagođavamo digitalizaciji i digitalnoj eri pa nam je i časopis u digitalnom obliku tako da ponekad nije loše prilagoditi se novim prilikama i pratiti trendove društva. No isto tako ne bi trebalo u potpunosti odbaciti tradiciju i zanemariti nekakve klasične pojave koje nas prate od samih početaka ljudskog roda.
U svakom slučaju, na kraju nije važno čitaš li knjige u tiskanom ili u elektroničkom obliku, već je važno je da čitaš i obogaćuješ svoj vokabular, maštu, kreativnost i znanje. Zašto? Jer načitan je čovjek uvijek cijenjen čovjek! Reklo bi se „koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš“, no to bi se isto moglo reći i za knjige. Tako da te cijela ekipa časopisa Marul poziva da čitaš knjige u kakvom god obliku one bile i uvijek ste dobrodošli u našu knjižnicu gdje će vas dočekati široki izbor knjiga i veliki osmijeh naše knjižničarke Karoline!