Skip to content
Časopis Marul
Menu
  • Naslovnica
  • Aktualno
    • Iz života škole
    • Lifestyle
    • U fokusu
    • Škola u doba korone
  • Izvannastavne aktivnosti
    • Novinarska grupa
    • Građanski odgoj i obrazovanje
    • Mladi knjižničari
    • Volonterski kutak
    • Školski zbor
    • Debatni klub
  • Kreativni kutak
  • Putovanja
    • Maturalna putovanja
    • Studijska putovanja
  • Kviz
  • O nama
  • Erasmus+
Menu

Tko je bila Virginia Woolf?

Posted on 26 ožujka, 202126 ožujka, 2021 by Katarina

Piše: Nera Mihačić

Adeline Virginia Stephen, poznatija kao Virginia Woolf, bila je inovativna i utjecajna moderna spisateljica čiju osamdesetu obljetnicu smrti obilježavamo u ožujku ove godine. Promjenjivim i neograničenim duhom, kojim odišu njena djela, pokazala je koliku moć i utjecaj jedna žena može imati pa se smatra i osnivačicom ženske feminističke književne kritike. Međutim, njen moderni prikaz tadašnjeg svijeta nadilazi sve društveno i književno prihvatljivo. Jezična virtuoznost i snažan lirizam glavne su odlike njezina stvaralaštva, a stvorila je i cijelu galeriju senzibilnih i introvertiranih likova koji preispituju smisao vlastitog postojanja. Smatrala je da sama ljepota osobe nije ni približno bitna kao rad i djela koja čini i stvara, ali i da pravi umjetnik „nadrasta spol“. Ono što se Virginia vječno pitala jest što uistinu protječe, vrijeme ili samo mi u vremenu. Ona je vjerojatno odgovor na svoje pitanje pronašla, a mi se pitamo tko je zapravo bila Virginia Woolf?!

Foto: Časopis Marul

Borba njenog života

U ranom djetinjstvu počela je primjećivati nepravdu u društvu kada su njena braća pohađala školu na Cambridgeu, dok su ona i njezina sestra školovane kod kuće. Kao devetogodišnja djevojčica pokrenula je novine u kojima je pisala humoristične anegdote svoje obitelji. Međutim, njeno radosno djetinjstvo uništila je teška trauma koja je enormno utjecala na njen život, rad, mentalno stanje i buduće intimne odnose. Naime, u svojim memoarima piše kako su ona i njezina sestra bile žrtve seksualnog nasilja od strane polubraće. Nakon toga, tragedije su je nastavile obasipati. Virginia se morala nositi s gubitkom majke, oca, brata i polusestre što ju je dovelo do niza živčanih slomova. Iako ju prepoznajemo kao spisateljicu, tijekom svoje karijere također je predavala na fakultetu te se predstavljala kao intelektualka. U slobodno vrijeme organizirala je salonska okupljanja iz čega se stvorila Bloomsbury Group, skupina romanopisaca, kritičara, slikara, ali bez ijednog uključenog skladatelja ili pjesnika. Jedan od članova spomenute grupe bio je i njen muž, politolog i književnik Leonard Woolf, koji joj je pomagao u borbi s depresijom i prihvaćanjem gubitka bližnjih.

Foto: Pixabay

Književnost i feminizam

Njezini eseji i oštre kritike redovito su bivali objavljivani u uglednim časopisima. Odbijajući se pomiriti s rodnim neravnopravnostima u tadašnjem društvu, često je pisala o ženama protagonistima. Već u svom prvom romanu Izlazak na pučinu piše o mladoj djevojci koja preispituje englesko društvo i tako najavljuje buduće feminističke teme. U drugom romanu opisuje „sretni“ brak u kojem se žene osjećaju usamljeno i isprazno, a većinu vremena nedostaje im ljubavi. Dva najpoznatija i najčitanija romana koja je napisala zapravo su Gospođa Dalloway i K svjetioniku. U romanu Gospođa Dalloway prati se život istoimene nesretne glavne junakinje koju sputava društvo, starenje i okolnosti u kojima se nalazi. Međutim, ona shvaća kako je svaki trenutak važan i da jedino u sadašnjem trenutku mi uistinu postojimo. Čitatelja ovim djelom potiče na razmišljanje o tome je li u tom trenutku u kojem postoji ostvario sav svoj potencijal ili mu je samo procurio u razmišljanju o prošlosti i budućnosti. K svjetioniku je roman napisan u tri dijela koji opisuje komplicirane odnose unutar obitelji. U cijelom romanu prisutan je problem rodne neravnopravnosti koja se najviše ističe među likovima gospođe Ramsey i njezina supruga, koji jedino o sebi brine te se na taj način otuđuje od ostatka obitelji. Na svojim predavanjima za djevojke te u svojoj raspravi Vlastita soba ističe koliko je bitno za djevojke da imaju svoj prostor i svoj izvor novca. Brojni kritičari i književnici to djelo nazivaju manifestom feminističke svijesti jer, kako Woolf i sama navodi, ideja spola ideološki je strukturirana. Također i u eseju Tri Gvineje poprilično žestoko kritizira obrazovni sustav koji podržava patrijarhat. Virginia Woolf smatrala je kako su žene zbog neravnopravnog položaja u društvu podložne frustracijama i djelovanju podsvijesti. Rezultat tog neprihvaćanja i otuđenosti jest „rascjep svijesti“ koji žive njezine hipersenzibilne junakinje.

Foto: Pixabay

Tragičan kraj književnice i junakinje

Zbog posljedica živčanog sloma i kompliciranog života, nakon što je svom mužu napisala oproštajno pismo u kojem je tvrdila da nitko nije bio sretnijih od njih, okončala je svoj život bacivši se u rijeku u kaputu napunjenom kamenjima. Iako je svoj život završila sama na poprilično tragičan način, za sobom je ostavila veliki trag i utjecaj na sve žene tog vremena, pa i čak sadašnjeg.

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Pretraživanje

Coming Soon
Više bismo čitali o...

Udomi kućnog ljubimca!

Enciklopedija, brale

Galerija

03
02
3
7
9
10
UTAKMICA-VOLONTERI-5
UTAKMICA-VOLONTERI-7
VOLONTERI-OPCENITO-5
susret-maturanata-1
susret-maturanata-2
susret-maturanata-5
image7
20190509_145130_HDR
20190509_145528_HDR
IMG_3199
HRP4542
HRP4558
HRP4605
HRP4791
HRP4803
HRP5017_1
NOIR0017
NOIR0029
NOIR0118
MAT3-1
MAT3-6
MAT3-7
IMG_3113
IMG_3114
SARAJEVO-SP-4
SARAJEVO-SP-8
ITALIJA-2019-5
27
IMG_0336
IMG_0771
IMG_0978
1_25a
1_IMG_0941
30a03a07-0664-4d0c-8337-370b7be539bf-2

Nove objave

  • Uskrsna čestitka
  • Tko je bila Virginia Woolf?
  • Marulićevci s kuhačama u ruci
  • Korizma kao vrijeme promjene i nade
  • Zasadi stablo, ne budi panj!
  • Utjecajne žene u hrvatskoj povijesti
  • Učenici učenicima od srca

Arhiva

Stranica škole

  • Facebook
  • Instagram
  • YouTube

IMPRESSUM

Marul – digitalni časopis IV. gimnazije „Marko Marulić“ Split

Pokrenut: 30. travnja 2019. g.
Nakladnik: IV. gimnazija „Marko Marulić“ Split
Zagrebačka 2, 21 000 Split
e-mail: casopismarul@gmail.com

Učestalost izlaženja časopisa: povremeno

ISSN 2757-4075

Odgovorni urednici:

Karolina Viđak, knjižničarka i Katarina Žanetić, prof.

Mentorice novinarske družine:

Karolina Viđak, knjižničarka i Katarina Žanetić, prof.

Grafički urednik: Toma Jukić (4.e)

Tehnička podrška: Toma Jukić (4.e)

UREDNIŠTVO

Glavni urednik: Toma Jukić (4.e)

Novinari: Alerić Ela (3.e), Alerić Mia (3.e), Dadić Andrea (3.e), Dudan Laura (4.b), Duišin Hana (3.e), Đivanović Nina (3.e), Franceschi Mara (4.d), Jukić Ivana (4.c), Jukić Toma (4.e), Kaćunić Ivana (4.e), Kalinski Hana (4.b), Kojundžić Marija (4.b), Krajina Ana (4.a), Litović Antonela (4.b), Lučić Dora (1.e), Meter Ena (4.b), Mihačić Nera (2.d), Miličević Deni (4.c), Ostojić Karla (2.d), Rupčić Lena (3.e), Šuta Maja (3.e)

Ilustratori: Mara Franceschi (4.d) i Lucija Pušić (1.b)

Fotografi: Hana Duišin (3.e) i Toma Jukić (4.e)

Suradnici: Marijana Munitić, prof.

  • Facebook
  • Instagram
  • YouTube
©2021 Časopis Marul | Built using WordPress and Responsive Blogily theme by Superb