Piše: Hana Kalinski
U Hrvatskoj i svijetu sve su češće prevare putem interneta i sve više ljudi otvoreno govori o tome. Uz sve prednosti koje nam internet nudi, treba imati na umu da isti krije i razne opasnosti poput prevare, krađe identiteta, elektroničkog nasilja i sl. Upravo zato morate biti vrlo oprezni kome dajete osobne podatke. Problem prevare putem interneta prepoznao je i Odbor ministra Vijeća Europe te je 2006. godine donio odluku da se Europski dan zaštite osobnih podataka obilježava svake godine 28. siječnja, a na taj datum potpisana je i Konvencija za zaštitu osobnih podataka. Glavni cilj obilježavanja ovog dana jest podizanje svijesti građana o važnosti zaštite osobnih podataka.
Kako sami „prodajemo“ osobne podatke
Zabrinjavajuće je da gotovo polovica (44%) internetskih korisnika svoje podatke objavljuje javno, ali kad podaci uđu u javnu domenu, mogu putovati daleko izvan kontrole svojih vlasnika. Jedna od pet osoba priznaje da dijeli osjetljive podatke s ljudima koje ne poznaje dobro i s nepoznatim osobama, ograničavajući im sposobnost nadzora nad načinom na koji će se njihovi osjetljivi podaci koristiti. Stoga se ljudi izlažu krađi identiteta ili financijskom napadu dijeljenjem financijskih podataka i podataka o plaćanju, skeniranjem putovnica, vozačkih dozvola i ostalih osobnih dokumenata ili lozinki.
Big Tech, također poznat kao Tech Giants, Big Five ili S&P 5 najveće su i najdominantnije tvrtke u industriji informacijske tehnologije u Sjedinjenim Američkim Državama, a najbogatije kompanije u povijesti čovječanstva (Amazon, Apple, Google, Facebook i Microsoft) mijenjaju što radite, kako razmišljate i tko ste zapravo. Također iste prodaju izvjesnost, bilježe, prate i gledaju, Znaju vašu osobnost te izrađuju modele koji predviđaju vaše postupke.
Istraživanje je pokazalo da ljudi ne dijele samo podatke, već dijele i uređaje koji pohranjuju njihove osobne podatke. Zapravo je jedan od deset ljudi (10%) podijelio PIN za pristup svom uređaju s nepoznatom osobom, a jedan od pet (22%) ostavio je svoje uređaje otključanima i bez nadzora među skupinom ljudi. Nadalje, gotovo četvrtina (23%) dala je svoj uređaj drugoj osobi na korištenje neko vrijeme.
U današnjem internetskom svijetu dijeljenje informacija s drugima nikada nije bilo lakše i, na mnogo načina, za to je isti i stvoren. Međutim, otkrivanjem važnih i osjetljivih informacija s drugim ljudima pritiskom na gumb, odričete se nadzora nad njima jer ne možete biti sigurni kamo ti podaci idu i kako će se koristiti. Korisnici svoje osobne podatke, pa čak i uređaje koji ih pohranjuju, doslovno sami stavljaju u ruke drugih ljudi.
Što su zapravo osobni podaci?
Ne postoji konačan popis onoga što jesu ili nisu osobni podaci, pa se sve svodi na ispravno tumačenje definicije GDPR-a koja je definirana Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Međutim, mnogi ljudi još uvijek nisu sigurni na što se točno odnose osobni podaci. Osobni podaci definirani su kao bilo koji podatak koji se odnosi na utvrđenu fizičku osobu. Drugim riječima, to su bilo koje informacije koje se jasno odnose na određenu osobu. Međutim, na koliko se široko područje ovo odnosi?
GDPR pojašnjava da se to primjenjuje kad god se pojedinac može izravno ili neizravno identificirati „pozivanjem na identifikator kao što je ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili na jedan ili više čimbenika specifičnih za fizički, fiziološki , genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te fizičke osobe.“ U određenim okolnostima nečija IP adresa, boja kose, posao ili politička mišljenja mogu se smatrati osobnim podacima.
Međutim, danas društvene mreže ljudima nameću mišljenje kako izlaganjem osobnih podataka na komunikacijskim platformama postaju popularniji u društvenoj zajednici.
Elektroničko zlostavljanje
Upravo najveći utjecaj na samopouzdanje i identitet ima predstavljanje na društvenim mrežama i socijalna prihvatljivost pojedinca. Digitalna duda varalica, koja olakšava nošenje s neugodnim emocijama i razbibrigu, zapravo predstavlja najveći problem suvremenog društva. Osobna uspješnost počela se mjeriti brojem pratitelja na društvenim mrežama te ljudi prihvaćaju svih i sve samo da im se poveća broj istih. Međutim, za djecu i tinejdžere, ma zapravo za svakoga, jako je važno znati koga prihvatiti na društvenim mrežama – prihvatite samo one koje znate! Ne vrijedite onoliko koliko pratitelja imate, a nisu svi na toj listi s dobrim namjerama. Ne vjerujte nepoznatima i nikako im nemojte dati svoje podatke ili podatke drugih osoba.
Nedovoljno životno iskustvo i nepoznavanje ljudske ćudi vodi do elektroničkog zlostavljanja (cyberbullying) koje je sve češće među mladima. Na što se odnosi elektroničko zlostavljanje? Najčešće na komunikaciju putem platformi za komunikaciju, a osnovna je svrha poniziti i uznemiriti drugu osobu. Kada je riječ o fizičkom nasilju, najčešće ste izloženi bijesu jedne osobe koju obično i poznajete, a sukob traje određeno vrijeme (što ne znači da ga trebate ignorirati i skrivati). Međutim, prilikom elektroničkog nasilja često ne možete sa sigurnošću znati tko je vaš zlostavljač pa ono može postati i puno opasnije od fizičkog. Posljedice elektroničkog zlostavljanja mogu biti vrlo ozbiljne i za pojedinca i za njegovu okolinu. Ono čega ljudi nisu svjesni jest činjenica da često elektroničko nasilje vodi do seksualnog zlostavljanja i zato je važno da na vrijeme prijavite isto. Ako vas je sram reći roditeljima, obratite se nekoj drugoj starijoj osobi u koju imate povjerenja. Nemojte to skrivati jer, ukazivanjem na taj problem, možete i nekoga drugoga spasiti. Morate znati da u tome niste sami!
Za kraj zapamtite – kad se nešto pošalje preko interneta, onda gubimo kontrolu nad tim sadržajem! Zato oprezno!