Skip to content
Marul

Marul

digitalni časopis IV. gimnazije "Marko Marulić" Split

  • Naslovnica
  • Aktualno
    • Marulijada
    • Iz života škole
    • Lifestyle
    • U fokusu
    • Bit će super, dođi i ti!
    • Kreativni kutak
    • Od učionice do zvijezda
  • Izvannastavne
    • Novinarska grupa
    • Građanski odgoj i obrazovanje
    • Mladi knjižničari
    • Volonterski kutak
    • Školski zbor
    • Debatni klub
    • Ekoškola
  • Putovanja
    • Maturalna putovanja
    • Studijska putovanja
  • O nama
  • ASOC
    • MarulSTEMci
  • Erasmus+
  • Toggle search form

Tko to zloupotrebljava moje podatke?

Posted on 28 siječnja, 202128 veljače, 2021 By Katarina Nema komentara na Tko to zloupotrebljava moje podatke?

Piše: Hana Kalinski

U Hrvatskoj i svijetu sve su češće prevare putem interneta i sve više ljudi otvoreno govori o tome. Uz sve prednosti koje nam internet nudi, treba imati na umu da isti krije i razne opasnosti poput prevare, krađe identiteta, elektroničkog nasilja i sl. Upravo zato morate biti vrlo oprezni kome dajete osobne podatke. Problem prevare putem interneta prepoznao je i Odbor ministra Vijeća Europe te je 2006. godine donio odluku da se Europski dan zaštite osobnih podataka obilježava svake godine 28. siječnja, a na taj datum potpisana je i Konvencija za zaštitu osobnih podataka. Glavni cilj obilježavanja ovog dana jest podizanje svijesti građana o važnosti zaštite osobnih podataka.

Kako sami „prodajemo“ osobne podatke

Zabrinjavajuće je da gotovo polovica (44%) internetskih korisnika svoje podatke objavljuje javno, ali kad podaci uđu u javnu domenu, mogu putovati daleko izvan kontrole svojih vlasnika. Jedna od pet osoba priznaje da dijeli osjetljive podatke s ljudima koje ne poznaje dobro i s nepoznatim osobama, ograničavajući im sposobnost nadzora nad načinom na koji će se njihovi osjetljivi podaci koristiti. Stoga se ljudi izlažu krađi identiteta ili financijskom napadu dijeljenjem financijskih podataka i podataka o plaćanju, skeniranjem putovnica, vozačkih dozvola i ostalih osobnih dokumenata ili lozinki.

Foto: Laura Dudan/časopis Marul

Big Tech, također poznat kao Tech Giants, Big Five ili S&P 5 najveće su i najdominantnije tvrtke u industriji informacijske tehnologije u Sjedinjenim Američkim Državama, a najbogatije kompanije u povijesti čovječanstva (Amazon, Apple, Google, Facebook i Microsoft) mijenjaju što radite, kako razmišljate i tko ste zapravo. Također iste prodaju izvjesnost, bilježe, prate i gledaju, Znaju vašu osobnost te izrađuju modele koji predviđaju vaše postupke.

Istraživanje je pokazalo da ljudi ne dijele samo podatke, već dijele i uređaje koji pohranjuju njihove osobne podatke. Zapravo je jedan od deset ljudi (10%) podijelio PIN za pristup svom uređaju s nepoznatom osobom, a jedan od pet (22%) ostavio je svoje uređaje otključanima i bez nadzora među skupinom ljudi. Nadalje, gotovo četvrtina (23%) dala je svoj uređaj drugoj osobi na korištenje neko vrijeme.

U današnjem internetskom svijetu dijeljenje informacija s drugima nikada nije bilo lakše i, na mnogo načina, za to je isti i stvoren. Međutim, otkrivanjem važnih i osjetljivih informacija s drugim ljudima pritiskom na gumb, odričete se nadzora nad njima jer ne možete biti sigurni kamo ti podaci idu i kako će se koristiti. Korisnici svoje osobne podatke, pa čak i uređaje koji ih pohranjuju, doslovno sami stavljaju u ruke drugih ljudi.

Foto: Laura Dudan/časopis Marul

Što su zapravo osobni podaci?

Ne postoji konačan popis onoga što jesu ili nisu osobni podaci, pa se sve svodi na ispravno tumačenje definicije GDPR-a koja je definirana Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Međutim, mnogi ljudi još uvijek nisu sigurni na što se točno odnose osobni podaci. Osobni podaci definirani su kao bilo koji podatak koji se odnosi na utvrđenu fizičku osobu. Drugim riječima, to su bilo koje informacije koje se jasno odnose na određenu osobu. Međutim, na koliko se široko područje ovo odnosi?

GDPR pojašnjava da se to primjenjuje kad god se pojedinac može izravno ili neizravno identificirati „pozivanjem na identifikator kao što je ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili na jedan ili više čimbenika specifičnih za fizički, fiziološki , genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te fizičke osobe.“ U određenim okolnostima nečija IP adresa, boja kose, posao ili politička mišljenja mogu se smatrati osobnim podacima.

Međutim, danas društvene mreže ljudima nameću mišljenje kako izlaganjem osobnih podataka na komunikacijskim platformama postaju popularniji u društvenoj zajednici.

Foto: Laura Dudan/časopis Marul

Elektroničko zlostavljanje

Upravo najveći utjecaj na samopouzdanje i identitet ima predstavljanje na društvenim mrežama i socijalna prihvatljivost pojedinca. Digitalna duda varalica, koja olakšava nošenje s neugodnim emocijama i razbibrigu, zapravo predstavlja najveći problem suvremenog društva. Osobna uspješnost počela se mjeriti brojem pratitelja na društvenim mrežama te ljudi prihvaćaju svih i sve samo da im se poveća broj istih. Međutim, za djecu i tinejdžere, ma zapravo za svakoga, jako je važno znati koga prihvatiti na društvenim mrežama – prihvatite samo one koje znate! Ne vrijedite onoliko koliko pratitelja imate, a nisu svi na toj listi s dobrim namjerama. Ne vjerujte nepoznatima i nikako im nemojte dati svoje podatke ili podatke drugih osoba.

Foto: Laura Dudan/časopis Marul

Nedovoljno životno iskustvo i nepoznavanje ljudske ćudi vodi do elektroničkog zlostavljanja (cyberbullying) koje je sve češće među mladima. Na što se odnosi elektroničko zlostavljanje? Najčešće na komunikaciju putem platformi za komunikaciju, a osnovna je svrha poniziti i uznemiriti drugu osobu. Kada je riječ o fizičkom nasilju, najčešće ste izloženi bijesu jedne osobe koju obično i poznajete, a sukob traje određeno vrijeme (što ne znači da ga trebate ignorirati i skrivati). Međutim, prilikom elektroničkog nasilja često ne možete sa sigurnošću znati tko je vaš zlostavljač pa ono može postati i puno opasnije od fizičkog. Posljedice elektroničkog zlostavljanja mogu biti vrlo ozbiljne i za pojedinca i za njegovu okolinu. Ono čega ljudi nisu svjesni jest činjenica da često elektroničko nasilje vodi do seksualnog zlostavljanja i zato je važno da na vrijeme prijavite isto. Ako vas je sram reći roditeljima, obratite se nekoj drugoj starijoj osobi u koju imate povjerenja. Nemojte to skrivati jer, ukazivanjem na taj problem, možete i nekoga drugoga spasiti. Morate znati da u tome niste sami!

Za kraj zapamtite – kad se nešto pošalje preko interneta, onda gubimo kontrolu nad tim sadržajem! Zato oprezno!

U fokusu Tags:cyberbullying, elektroničko zlostavljanje, podaci, zaštita, zaštita podataka

Navigacija objava

Previous Post: Na kavi s knjižničarkom
Next Post: Moda kao izraz identiteta

More Related Articles

Intervju: Marinko Biškić Građanski odgoj i obrazovanje
Vukovar: nekad i sad U fokusu
Pripremaju li nas bajke za stvarnost? U fokusu
Tko je bila Virginia Woolf? U fokusu
Tinejdžeri i stres U fokusu
Klub neka se Hajduk zove U fokusu

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

MIR U UKRAJINI = MIR U SVIJETU

U ratu nitko nije pobjednik, zato zaustavite rat u Ukrajini!

Pretraživanje

Enciklopedija, brale

Galerija

247616588_3016637625272866_167581396189615850_n
621b6bd8-15c6-481e-8fe8-c7313b24861f
9ae32aaf-70e4-4d67-addc-65961fbf228f
247648336_3016636011939694_5454214204991219854_n
247623200_3016636621939633_6498086322067695293_n
IMG_7387
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.46-1
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.45
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.47-2
IMG_8832
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.47-1
WhatsApp-Image-2021-10-02-at-22.40.47
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.46-1
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.45
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.46
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.47-1
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.47
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.43
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.44-1
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.44
WhatsApp-Image-2021-12-08-at-09.19.45-1
0fafc373-5dbb-4c49-8e7f-d2ddacd751a8
5901ded5-95fd-462a-9b77-8e964f2f8a95
84bdd49f-ab01-4bc5-a55c-492e6a995475
XXQI4554
IMG_5927
KGBM4645
IMG_3351
IMG_3299
IMG_3820
IMG_3754
IMG_3766
IMG_3760
IMG_3757
IMG_3765
IMG_3827
4b3f0bcb-1ee3-4808-89fb-d158e1a1379f
IMG_3828

Nove objave

  • I mi smo postali ekoškola!
  • Marulićevci u suradnji s američkim mornarima u proljetnoj akciji
  • Naša učenica nagrađena u školi programiranja EDIT CodeSchool
  • Naši zboraši ponovno zlatni
  • 25. Dani volonterstva i solidarnosti
  • Marin Mandić državni prvak iz hrvatskoga jezika!
  • Projektni dan u Maruliću

Arhiva

Stranica škole

IMPRESSUM

Marul – digitalni časopis IV. gimnazije „Marko Marulić“ Split

Pokrenut: 30. travnja 2019. g.
Nakladnik: IV. gimnazija „Marko Marulić“ Split
Zagrebačka 2, 21 000 Split
e-mail: casopismarul@gmail.com

Učestalost izlaženja časopisa: povremeno

ISSN 2757-4075

Odgovorni urednici:

Karolina Viđak, knjižničarka i Katarina Žanetić, prof.

Mentorice novinarske družine:

Karolina Viđak, knjižničarka i Katarina Žanetić, prof.

Grafički urednik: Karla Ostojić, Roko Vuković

Tehnička podrška: Karla Ostojić, Roko Vuković

UREDNIŠTVO

Glavni urednik: Karla Ostojić

Novinari: Alerić Ela, Alerić Mia, Barišić Marta, Butir Knežević Viktoria, Čulin  Daniel, Dadić Andrea, Duišin Hana, Erceg Hana, Gijevski Mia, Lučić Dora, Maroš Matej, Mihačić Nera, Mikulić Lea, Milanović-Litre Lana, Mužinić Zara, Ostojić Karla, Pušić Lucija, Rađa Karmen, Rupčić Lena, Sumić Iris, Udovičić Branimir, Vrvilo Lucija, Đivanović Nina, Šunjić Margarita, Ujević Ivan, Živaljić Ana

Ilustratori: Erceg Hana, Pušić Lucija

Fotografi: Duišin Hana, Mihačić Nera

Suradnici: Marijana Munitić, prof.

Copyright © 2022 Marul.