Piše: Karla Ostojić
Početak mjeseca ožujka obilježen je Međunarodnim danom žena, danom kada se najintenzivnije govori o ženskim pravima. Iz godine u godinu sve se veća važnost pridaje proslavi tog dana, a 8. ožujka postaje simbolično slavlje svih postignuća pripadnica ženskog roda. Iako život žena u prošlosti nije bio jednostavan, izuzetnom hrabrosti, mukotrpnim radom i predanom borbom postigle su ono što mi danas baštinimo. Žene su sada ravnopravne članice društva te imaju podjednaka prava kao i muškarci. Većinom se uvijek spominju žene koje su mijenjale povijest na svjetskoj razini, ali tko su te samozatajne Hrvatice koje su mijenjale naš svijet i našu Hrvatsku? U nastavku vam predstavljamo Hrvatice koje su obilježile našu povijest.
Prvo bismo izdvojili veliko ime o kojem je pisao i August Šenoa, a to je Mila Gojsalić koja je živjela u razdoblju borbi Poljičke Republike s Turcima. Iako nema nikakvih potvrda ni zapisa o tome događaju, prema poljičkoj legendi heroina je silovana u šatoru Ahmed-paše. U zoru je izašla iz šatora te ušla u tursko skladište baruta i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i mnoštvom turskih vojnika, a ostali su pobjegli pred Poljičanima. Njezino je junaštvo omogućilo obranu Poljica te kao takvo ostaje zapisano u poljičkoj povijesti. Mnogi umjetnici pronalazili su nadahnuće u njezinom hrabrom činu pa je tako Ivan Meštrović isklesao njezin kip, a Jakov Gotovac skladao operu Mila Gojsalić.
Zatim slijedi Ana Katarina Zrinska, plemkinja, književnica i junakinja te, kako ju je nazvao Eugen Kumičić, „najslavnija kći hrvatskog naroda“. Bila je supruga Petra Zrinskog i sestra Frana Krste Frankopana. Unatoč spornom statusu žena u tadašnje vrijeme, zajedno s Petrom donosila je društvene, ali nerijetko i političke odluke. Također je vodila i diplomatske pregovore s mnogim državama. Bila je omiljena u narodu i poznata po poštenju. Zajedno s bratom i suprugom aktivno je sudjelovala u Zrinsko-frankopanskoj uroti. Nakon sloma urote i smrti svih muških potomaka Frankopana, Katarina je prognana u samostan gdje je nastala zbirka poezije značajnog književnog dosega kojom je ostala zapamćena kao najznačajnija hrvatska književnica i pjesnikinja 17. stoljeća.
Posebno se mora istaknuti učiteljica Marija Jambrišak koja je 1871. godine na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini zatražila da plaće učiteljica postaju jednake plaćama učitelja. To je bilo prvi put u hrvatskoj povijesti da je neka žena istupila s odvažnim zahtjevom „jednaki posao – jednaka plaća“. Zaslužna je i za prve državne ženske škole na području Monarhije, a i za brojne prosvjetiteljske ideje i pothvate za dobrobit hrvatskog naroda. Upravo je zbog svega navedenog poznata kao jedna od prvih predstavnica ženskog pokreta na području Hrvatske.
Grofica Dora Pejačević od malih se nogu bavila glazbom te je postala prva poznata hrvatska skladateljica. Iako je poslana na usavršavanje u Dresden, nigdje nije neprekidno učila glazbu te se zbog toga smatra da je u mnogočemu bila samouka. Osim u Hrvatskoj, njena su djela često izvođena i u inozemstvu. Kratko nakon porođaja je preminula te za sobom ostavila bogat opus od čak 58 glazbenih djela. Iako nisu sva djela objavljena, pronađeni su spisi koji dokazuju njihovo postojanje. Većina se njezine bogate ostavštine i danas čuva u Hrvatskome glazbenom zavodu.
Jedna od prvih predstavnica ženskog pisma u hrvatskoj književnosti definitivno je prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka. Opravdano možemo reći kako je jedna od najvećih hrvatskih književnica jer je čitateljska publika „gutala“ i još uvijek „guta“ njezina djela od koji posebno izdvajamo romane Grička vještica, Gordana, Plameni inkvizitor i brojne druge. U svojim romanima živopisno prikazuje hrvatsku prošlost, a glavni su likovi upravo žene. Zahvaljujući intervenciji i preporuci biskupa Josipa Jurja Strossmayera, dobila je posao novinarke u zagrebačkom Obzoru. Tridesetih godina prošlog stoljeća aktivira se po pitanju feminizma te pokreće i uređuje časopise Ženski list i Hrvatica. Borba za emancipaciju žena donijela joj je podsmijeh i pogrdne komentare od strane muških kolega, ali je zato za jačanje feminizma kao novog društvenog pokreta itekako značajna.
Kad smo već kod književnosti, obavezno moramo spomenuti najveće ime u svijetu hrvatske bajke, a to je Ivana Brlić-Mažuranić. Priznata je kao jedna kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu u Hrvatskoj i općenito u svijetu. Često nazivana hrvatskim Andersenom i hrvatskim Tolkienom, Ivana stoji rame uz rame s najvećim svjetskim spisateljima dječje književnosti. Ivanina djela prevedena su na više od 40 jezika što dodatno potvrđuje njenu vrijednost. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti predlagala ju je čak dva puta za Nobelovu nagradu, a 1937. godine ista ju je primila kao svoju članicu te je postala prva žena kojoj je dodijeljena takva čast.
Slikarica Slava Raškaj bila je gluhonijema umjetnica zatvorena u svoj svijet. Kako se javnost poprilično negativno odnosila prema gluhonijemoj djeci te su ih smatrali mentalno zaostalima, slikaričin je život bio osuđen na razne zavode za umobolne. Slikati je učila od tada već priznatog umjetnika Bele Čikoša Sesije, a bila je prepoznatljiva po tamnim slikama mrtve prirode. Također je inspirirala i priroda rodnog kraja pa je isti čest motiv njenih akvarela. Neobičnost koja se veže uz njeno slikarstvo jest činjenica da je prvi atelje imala u nekadašnjoj mrtvačnici, a danas Akademiji likovne umjetnosti. Izlagala je i u Hrvatskoj i u svijetu te je postala svjetski poznata slikarica.
Svi znamo što je Vegeta i gotovo da ne postoji ni jedno kućanstvo na području Republike Hrvatske koje ne posjeduje taj svjetski poznati začin. Međutim, znate li tko stoji iza toga i tko je zapravo „teta Vegeta“? Profesorica kemije, fizike, matematike, meteorologije i mineralogije Zlata Bartl izumila je 1959. godine možda najpoznatiji hrvatski brand – Vegetu. Radila je u Podravci kao kemijski tehničar, a na njenu inicijativu započeli su s proizvodnjom dehidratiziranih juha, goveđe i kokošje kocke te začina o sušenog povrća, to jest Vegete koja je i danas najpoznatiji Podravkin proizvod. Zlata je dobila brojne nagrade, a uvijek je isticala kako na mladima svijet ostaje.
Jedno od najvažnijih imena hrvatske suvremene poezije jest pjesnikinja Vesna Parun. Posebno je poznata jer je prva žena u našoj književnosti koja je živjela isključivo od književnosti i za književnost. Rezultat toga jest golemi stvaralački opus koji je ostavila za sobom. Bila je veoma skromna i živjela je poprilično boemski pa je nosila titulu „ženskoga Tina“, a u svijetu je priznata kao „velika dama srednjoeuropske književnosti“ i najbolja jugoslavenska pjesnikinja.
Uz noviju hrvatsku povijest veže se Savka Dabčević-Kučar. Ona je bila hrvatska ekonomistica i jedna od najvažnijih hrvatskih političarki. Također je bila jedna od značajnijih figura Hrvatskog proljeća – pokreta koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije. Savka je 1967. godine postala predsjednica Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske čime je postala prva žena predsjednica vlade, i to ne samo u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, već i na širim srednjoeuropskim prostorima. Početkom 90-ih godina aktivno sudjeluje u političkom životu Hrvatske te postaje osnivačica i predsjednica stranke HNS. Izuzev politike, bila je izvrsna i u znanosti te je inspirirala mnoge tijekom svojega života.
Među ovim snažnim ženama potrebno je istaknuti i hrvatsku plivačicu Đurđicu Bjedov koja je postala fenomen hrvatskog sporta. Kada su svi nade polagali u puno poznatije plivačice, Đurđica je na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine pobijedila u disciplini 100 m i osvojila prvu zlatnu olimpijsku medalju te srebrenu na 200 m prsno. Zahvaljujući tim uspjesima ušla je u povijest kao jedina hrvatska plivačica osvajačica olimpijske medalje.
Kad smo već kod sportašica, neizostavno ime hrvatskog sporta jest Janica Kostelić. Naša Janica najbolja je hrvatska, a možda i svjetska skijašica svih vremena. U svijetu sporta izuzetno je cijenjena zbog nestvarno dobrih rezultata koje je ostvarila unatoč teškim ozljedama. Osvojivši četiri zlatne i dvije srebrne medalje na Zimskim olimpijskim igrama, Janica je jedna od najuspješnijih skijašica u povijesti igara. Rušila je rekorde, skijala bez štapa i rukavice, osvojila sve što je mogla osvojiti te se na vrhuncu svoje karijere povukla zbog velikih bolova koje je trpjela.
Mogli bismo izdvojiti još puno značajnih Hrvatica, ali zapravo želimo da se osvrnete oko sebe i uočite kako vas te snažne žene okružuju svaki dan. Ponekad ćete snažnu ženu prepoznati u vašoj majci koja vodi svakodnevne bitke kako bi vama omogućila što bolji život, a ponekad u vašoj profesorici koja ulaže izuzetne napore kako bi vas pripremila na ono što vam život nosi. Žena koja mijenja povijest može biti vaša doktorica, prodavačica u dućanu, vaša najbolja prijateljica… žena koja mijenja povijest možeš biti i ti!